Kreativna industrija u brojkama

ŠTO SU TO KREATIVNE INDUSTRIJE?

Prva definicija kreativne industrije zvuči otprilike ovako: „one djelatnosti koje proizlaze iz kreativnosti, vještina i talenata pojedinaca, a koje imaju potencijale za stvaranje bogatstva i radnih mjesta kroz proizvodnju i eksploataciju intelektualnog vlasništva“
Uvođenje termina kreativne industrije na neki način ukazuje na nastavak jačanja ekonomske i industrijske logike u kulturi. Prema UNCTAD-u kreativne industrije su definirane kao
• ciklusi stvaranja, proizvodnje i distribucije roba i usluga, pri čemu se kao osnovni input koriste kreativnost i intelektualni
kapital;
• industrije koje se sastoje od niza djelatnosti utemeljenih na znanju, usredotočenih, ali ne i ograničenih na umjetnost;
• industrije koje najveći dio prihoda zasnivaju na trgovini i autorskim pravima odnosno intelektualnom vlasništvu;
• industrije koje obuhvaćaju materijalne proizvode te nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s kreativnim sadržajem,
ekonomsku vrijednošću i tržišnim ciljevima
• industrije koje se nalaze na raskrižju obrtničkog sektora, usluga, umjetnosti i pojedinih djelatnosti, te
• industrije koje predstavljaju novi dinamički sektor u svjetskoj trgovini.

Kreativne industrije su definirane kao „industrije koje kulturu koriste kao input te sadrže kulturnu dimenziju, premda njihove proizvode obilježava veća funkcionalnost. Kreativne industrije uključuju arhitekturu i dizajn, zatim grafički dizajn, modni dizajn i oglašavanje“.

KREATIVA U BROJKAMA

ARHITEKTURA

71.11 Arhitektonske djelatnosti
„Arhitektura u najširem smislu predstavlja cjelokupan, od čovjeka kreativno stvoren prostor koji obuhvaća zgrade, građevine, vanjske prostore, infrastrukturu, krajobraz i ostale prostorne vrijednosti“. Arhitektura je i postupak i proizvod planiranja, projektiranja i gradnje zgrada ili drugih građevina. Arhitektonska djela, u materijalnom obliku zgrada, često se doživljavaju kao kulturni simboli i kao umjetnička djela. Povijesne civilizacije često se poistovjećuju sa svojim preživjelim arhitektonskim dostignućima.
U pod-sektoru arhitekture je 2014. godine bilo zaposleno 2.040 osoba, što je činilo 4.8% zaposlenosti cjelokupnog sektora kreativnih i kulturnih industrija. Pritom su najveći udio imali zaposleni kod pravnih osoba sa 89.2%, a zatim slijede samostalni djelatnici 7%, dok obrti čine tek 0.3% zaposlenosti. Usprkos krizi u sektoru graditeljstva, djelatnost arhitekture bilježi snažan oporavak.

OGLAŠAVANJE

70.21 Odnosi s javnošću i djelatnosti priopćivanja
73.11 Agencije za promidžbu
73.12 Oglašavanje preko medija
Oglašavanje je marketinška komunikacija koja koristi otvoreno sponzoriranu poruku za promicanje ili prodaju proizvoda, usluge ili ideje. Tržišno komuniciranje je svakodnevni dio života te je svatko na svoj način izložen različitim oblicima oglašavanja. Danas su svi izloženi zovu masovnih medija, a od svih najvažniji izvor informacija su televizija i Internet. Tim putem tržišnog komuniciranja ne nude se samo proizvodi nego i životni stil.
Danas tako u Hrvatskoj posluje 1.708 agencija za promidžbu, 150 agencija za oglašavanje preko medija i 33 agencije za odnose s javnošću. To su sve uglavnom privatna poduzeća. Samo ih je 0.3% u državnom vlasništvu i 0.1% u mješovitom.

ELEKTRONIČKI MEDIJI

60.10 Emitiranje radijskog programa
60.20 Emitiranje televizijskog programa
63.12 Internetski portali
Elektronički mediji su mediji koji koriste elektroniku ili elektromehaničku publiku za pristup sadržaju. To je za razliku od statičkih medija (uglavnom tiskanih), koji se danas najčešće izrađuju elektroničkim putem, ali ne zahtijevaju krajnjem korisniku pristup elektronici u tiskanom obliku. Elektroničkim medijima pripadaju radio, televizija i web portali.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2013. godine u Hrvatskoj su bile aktivne 142 radio postaje koje su emitirale ukupno 1.160.570. sati programa, i to najviše glazbenog sa 67.8%. 2013. godine bilo je 26 televizijskih centara od kojih je jedna javna televizija, a preostalo komercijalne. Razvojem Interneta i njegovim sve većim širenjem internetski portali postaju sve važniji mediji. Neki od portala djeluju kao dopuna odnosno dodatno sredstvo plasiranja sadržaja već postojećih tiskanih medija ili drugih elektroničkih medija

UMJETNOST

85.52 Obrazovanje i poučavanje u području kulture
90.03 Umjetničko stvaralaštvo
90.04 Rad umjetničkih objekata
Vizualne umjetnosti su one kreacije koje možemo vidjeti, a ne nešto poput slušnih umjetnosti, koje čujemo. Vizualne umjetnosti uključuju medije poput crtanja, slikanja i kiparstva. Hrvatsku se prepoznaje jedno od kao žarišta intelektualnog i kreativnog potencijala u suvremenoj umjetnosti u svjetskim okvirima. Već od 1950ih godina hrvatski umjetnici nadilaze ograničenja prevladavajućih umjetničkih paradigmi i unutar profiliranih umjetničkih skupina sudjeluju u novim umjetničkim pravcima koji su prepoznati i cijenjeni u svijetu. Brojni Hrvatski umjetnici izlagali su svoja djela u vodećim svjetskim muzejima: ovaj segment čini potencijal kulture stvaranja u ostalim sektorima društva ključnim za ukupni razvoj Republike Hrvatske.
U umjetnosti je zaposleno 0.15% od ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj, što čine primarno obrtnici i samostalni djelatnici sa 80% svih zaposlenih u umjetnosti.

RAČUNALNE IGRICE I NOVI MEDIJI

58.21 Izdavanje računalnih igara
62.01 Računalno programiranje
Hrvatska industrija računalnih igara usprkos gospodarskoj krizi u posljednjih šest godina bilježi izniman rast. Jedna je od rijetkih industrija koja gotovo sav svoj prihod zasniva na prodaji na globalnom tržištu rastuće potražnje za ovim vrstama proizvoda. Ova industrija je još u 2013. godini zapošljavala 57 zaposlenih, ostvarila ukupan prihod u iznosu od oko 21,0 milijuna kuna, bruto dobit od 6.6 milijuna kuna, te izvoz od 17.6 milijuna kuna. Hrvatski proizvođači računalnih igara svoje proizvode plasiraju na globalnom tržištu te njihova prodaja nije ovisna o kretanjima domaće potražnje. Na visok i za hrvatske prilike iznadprosječni izvozni potencijal ovog pod-sektora ukazuje udio izvoza u ukupnim prihodima industrije koji je u 2013. godini iznosio 83,8 posto, pri čemu se pojedini poslovni subjekti mogu pohvaliti činjenicom da cjelokupan prihod ostvaruju putem prodaje proizvoda na globalnom tržištu. Zaposlenost ove industrije se tijekom razdoblja od 2009. do 2013. godine u prosjeku godišnje povećava za 31.6%, što je znatno iznad rasta zaposlenosti cijelog pod-sektora KKI.

FOTOGRAFIJA

74.20 Fotografske djelatnosti
Fotografija je umjetnost, primjena i praksa stvaranja trajnih slika bilježenjem svjetlosti, bilo elektronički ili kemijskim putem svjetlosno osjetljivog materijala kao što je fotografski film. U Hrvatskoj postoji približno 45% subjekata koji su registrirani su kao pravni subjekti dok zaposleni u fotografskim djelatnostima čine svega 0,1% svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Iako se čini malo, fotografska djelatnost daje značajan doprinos kreativnoj industriji.
Ponudnu stranu tržišta fotografije u Hrvatskoj čine subjekti u „Fotografskim djelatnostima“, koji su većinom registrirani kao obrti. Dio obrta je zastupljen unutar Sekcije fotografa u Hrvatskoj obrtničkoj komori, a nositelji aktivnosti u tim obrtima su školovani fotografi. Veliki dio nositelja aktivnosti u obrtima i u pravnim subjektima čine profesionalni fotografi, koji ne pripadaju tradicionalnoj obrtničkoj zajednici po obrazovanju, ali niti po tržišnom usmjerenju.

DIZAJN: MODNI, GRAFIČKI, INTERIJERA, PRODUKT

74.10 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti
Riječ ”Dizajn“ dolazi od engleske riječi Design, a znači crtež ili skica, neka ideja izražena crtežom. Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom. U kontekstu suvremenih društava koja funkcioniraju u sklopu ideje masovne proizvodnje i potrošnje te globalne razmjene kapitala i rada, dizajn bi se najlakše mogao definirati kao intelektualna i kreativna interdisciplinarna djelatnost koja funkcionira unutar društva koje ima potrebu materijalizirati mitove kako bi u sklopu kulturnog sustava poticala posredovanje identiteta pojedinca u zajednici ali i identifikaciju pojedinca sa zajednicom. Dizajn kao pod-sektor kulturnih i kreativnih industrija (KKI) u Hrvatskoj obuhvaća nekoliko disciplina: produkt dizajn, modni dizajn, dizajn vizualnih komunikacija, ali i novije discipline kao što su dizajn interakcija i dizajn u digitalnim medijima. začeci dizajna u Hrvatskoj mogu se povezati s poslijeratnim razvojem industrije 1950ih/1960ih godina i s postupnom izgradnjom krovnih organizacija koje su okupljale dizajnere. Prema podacima iz godine 2013., većina dizajnera posluje kroz trgovačka društva (približno 67% svih subjekata u dizajnu), a radi o društvima s ograničenom odgovornošću, te obrti i samostalni djelatnici s 32%.

FILM

59.11 Proizvodnja filmova, video-filmova i TV programa
59.12 Djelatnosti koje slijede nakon proizvodnje filmova, video-filmova i televizijskog programa
59.13 Distribucija filmova, video-filmova i televizijskog programa
59.14 Djelatnosti prikazivanja filmova
77.22 Iznajmljivanje videokaseta i diskova
Filmsko stvaralaštvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, ona seže od 1896. i prve filmske projekcije u Zagrebu. Počeci filma obilježeni su snimanjem filmova dokumentarnog karaktera.Hrvatska kinematografija na međunarodnoj je razini najviše prepoznata po animiranom filmu i Zagrebačkoj školi crtanog filma. Prema podacima Hrvatske zajednica slobodnih umjetnika iz 2013.godine u filmskom stvaralaštvu je aktivno 108 umjetnika. Ta brojka uključuje 3 scenarista, 2 kostimografa, 20 redatelja, 8 scenografa, 8 snimatelja, 3 slikara maske, 19 filmskih i TV montažera, 19 filmskih i TV redatelja, 12 filmskih i TV snimatelja, jednog filmskog montažera, 10 animatora te 3 glumca. Film i kinematografiju sustavno proučava humanističko-znanstvena disciplina filmologija. Interesantna činjenica: Hrvatski naziv za film je slikopis.

GLAZBA

18.20 Umnožavanje snimljenih zapisa
59.20 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa
85.52 Obrazovanje i poučavanje u području kulture
90.01 Izvođačka umjetnost
90.02 Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnost
32.20 Proizvodnja glazbenih instrumenata
47.63 Trgovina na malo glazbenim i videozapisima
77.39 Iznajmljivanje i davanje u zakup ostalih strojeva, opreme i materijalnih dobara, d. n.
Glazba je umjetnost aranžiranja zvukova na vrijeme kako bi se stvorio sastav kroz elemente melodije, harmonije i ritma. To je jedan od univerzalnih kulturnih aspekata svih ljudskih društava. Opće definicije glazbe uključuju uobičajene elemente kao što su visina tona (koja upravlja melodijom i skladom), ritam (i njemu pridruženi koncepti tempo, metar i artikulacija), dinamika (glasnost i mekoća) i zvučne kvalitete tembra i teksture (koji su ponekad nazivan “bojom” glazbenog zvuka). Različiti stilovi ili vrste glazbe mogu naglasiti ili izostaviti neke od ovih elemenata.
Sektor obuhvaća aktere iz područja stvaranja i izvođenja glazbe i teksta (autore, skladatelje, tekstopisce, izvođače, producente), snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa, zatim aktere vezane uz izvedbenu i kazališnu umjetnost, plesače, glumce, dramaturge itd.Hrvatski sabor kulture okuplja 964 udruge, odnosno 1925 sekcija s više od 80.000 članova (405 folklornih ansambla, 155 izvornih folklornih skupina, 52 plesnih ansambala, 235 kazališnih skupina, 87 likovnih udruga/sekcija, 56 literarnih sekcija, 141 puhačkih orkestara, 10 mandolinskih orkestara, 137 tamburaška orkestra, 170 tamburaških sastava, 235 pjevačka zbora, 145 malih vokalnih sastava, 79 izvornih malih vokalnih sastava).

ZANATI, TRADICIJSKI I UMJETNIČKI OBRTI

15.12 Proizvodnja putnih i ručnih torba i slično, sedlarskih i remenarskih proizvoda
16.29 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proizvodnja proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala
23.41 Proizvodnja keramičkih proizvoda za kućanstvo i ukrasnih predmeta 23.49 Proizvodnja ostalih proizvoda od keramike
32.12 Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda 32.13 Proizvodnja imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda
32.20 Proizvodnja glazbenih instrumenata
Podsektor „zanati“ jedan je od najdugovječnijih sastavnica KKI. Najstariji registrirani tradicijski obrt broji približno 152 godina bavljenja proizvodnjom kartonaže koristeći tradicionalne tehnike proizvodnje. Zanati uključuju registrirane obrte koji se po svome načinu proizvodnje i prema svojim proizvodima mogu svrstati u tradicijske i umjetničke obrte. Tradicijskim obrtima smatraju se obrti „koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture“, dok se umjetničkim obrtima smatraju obrti „koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima“ majstora obrta-umjetnika. U Hrvatskoj 104 obrta imaju status tradicijskog i/ili umjetničkog obrta, no u stvarnosti je broj tradicijskih i umjetničkih obrta znatno veći. Prema neformalnoj procjeni HOKa, takvih obrta u Republici Hrvatskoj ima približno 1.000 te čine 10% ukupnog sektora proizvodnog obrtništva.

KNJIŽNICE, MUZEJI, BAŠTINA

91.01 Djelatnosti knjižnica i arhiva
91.02 Djelatnosti muzeja
91.03 Rad povijesnih mjesta i građevina te sličnih zanimljivosti za posjetitelje
Muzeji, knjižnice i baština ima važnu društvenu, odgojnu i obrazovnu funkciju. Imaju utjecaj na poboljšanje kvalitete života, zgradnji i promicanju nacionalne kulture i identiteta. Ponuda hrvatskih muzeja je posljednjih godina obogaćena nizom obnovljenih, novoosnovanih i novoizgrađenih muzeja. U Hrvatskoj postoje 284 muzeja, 1.731 knjižnicu, 18 državnih arhiva, te 8.217 ukupno trajno i preventivno zaštićenih nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara. U 2014. godini ovaj sektor zapošljavao je 4.721 osobu, te je u ukupnom broju zaposlenih osoba cjelokupnog sektora kreativnih i kulturnih industrija sudjelovao s visokih 11.2%. U Hrvatskoj je tijekom 2010. ukupno je radila 1.731 knjižnica, te 18 državnih arhiva s ukupno 14.418 zbirki.
Muzej se kao institucija razvio u antici i razvijao se tijekom godina da bi obuhvatio i proslavio sve aspekte ljudskog društva, znanosti, umjetnosti i povijesti. Muzeji, knjižnice i kulturna baština nezamjenjivi su za proučavanje svih aspekata ljudskog života, prirode i znanosti.

IZDAVAŠTVO

58.11 Izdavanje knjiga
47.62 Trgovina na malo knjigama u specijaliziranim prodavaonicama
58.13 Izdavanje novina
58.14 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
58.19 Ostala izdavačka djelatnost
63.91 Djelatnosti novinskih agencija
74.30 Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača
47.63 Trgovina na malo novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom u specijaliziranim prodavaonicama
Pod-sektor izdavaštva obuhvaća izdavaštvo knjiga te tiskano izdavaštvo koje čine industrija tiskanih novinskih izdanja i industrija izdavanja časopisa i periodičnih publikacija zajedno s pratećim djelatnostima. Osnovni zakoni koji reguliraju i utječu na industriju tiskanog izdavaštva (novine i časopisi) su Zakon o medijima i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.Uslijed sve veće digitalizacije i porasta broja korisnika Interneta, jedan od velikih problema s kojima se suočava cijeli pod-sektor izdavaštva je problem neovlaštenog korištenja autorskih prava.
Industrija tiskanih medija je potkraj 2014. godine zapošljavala 6.784 osobe što čini 75 % cijelog pod-sektora izdavaštvo, od čega je u novinskom izdavaštvu bilo zaposleno 2.036 osoba, a u izdavanju časopisa 728 osoba, 4.020 osoba je bilo zaposleno u djelatnostima izravno povezanima s tiskanim izdavaštvom.